Životinje
Izvor: Wikipedia
| Neki podaci u ovom članku ili odjeljku nisu provjereni i možda nisu pouzdani. (Rasprava) Provjerite ima li netočnosti, te ih prema potrebi ispravite i navedite izvore. |
| Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima (literatura, web stranice itd.) Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
| Ovaj članak je prekratak, čak i za mrvu. Tekst članka treba dopuniti. Potom uklonite ovaj predložak. |
? Životinje | ||||
|---|---|---|---|---|
| Sistematika | ||||
| ||||
Životinje su jedno od carstava u domeni eukariota. Životinje su višestanični organizmi. Životinje nemaju staničnu stijenku, po čemu se razlikuju od biljaka, algi i gljiva. Životinjsko carstvo se dijeli na različite podskupine, pa unutar toga dalje u porodice i dalje. Prirodna znanost koja se bavi životinjama naziva se zoologija. Danas postoji preko milijun vrsta životinja.
Životinje su živa bića koja svoju energiju ne dobivaju fotosintezom, nego se hrane drugim životinjskim ili biljnim organizmima, a za disanje trebaju kisik. Izdišu ugljikov dioksid koji je potreban biljkama da bi proizvele kisik. Većina životinja je pokretna i ima osjetila. Kao i čovjek, mogu biti muškog ili ženskog spola. Sve životinje se kreću. Kreću se da bi mogle naći hranjive tvari, jedinku suprotnog spoala za razmnožavanje i da bi mogle pobjeći od neprijatelja.
Životni vijek kod životinja varira.
Sadržaj |
Odnos životinja sa čovjekom
| Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava) |
Prirodnoznanstveno gledano, i čovjeka treba smatrati životinjom. Biologija ponašanja je pokazala, da životinje na višem stupnju razvoja koriste komplicirane uzorke ponašanja i određene znakove koje nazivamo i govor životinja (glasanjem, mimikom, i sl.). Pored čovjeka, i neke životinje pokazuju, bar u naznakama, sposobnost apstraktnog mišljenja. Međutim, osim čovjeka nije poznata ni jedna životinjska vrsta koja bi mogla stvoriti "visoko razvijenu" kulturu. Razlikovanje koje u većini jezika postoji između čovjeka i životinje, znanstveno gledano, nije održiva. O odnosu čovjeka prema drugim životinjama ("Odnos čovjek-životinja") pogledaj Filozofsku antropologiju.
Osobine životinja
Životinje se najčešće poistovjećuju sa višestaničnim organizmima. Tradicionalno, u životinje se ubraja i cijela jedna grupa jednostaničnih organizama, protozoa. To se međutim više ne može biološki opravdati. Najbliži srodnici pravih višestaničnih organizama su Choanoflagellata, i u sistematici ih se ubraja u životinje.[nedostaje izvor]
Životinje, za razliku od biljaka, ne mogu proizvoditi same hranu. One ju pronalaze kretanjem u prirodi na različite načine. Nastanjuju određene prostore (staništa) koji im osiguravaju potrebne životne uvjete, a one se tom prostoru prilagođavaju. Postoji nekoliko vrsta staništa, a to su: travnjaci, more i šume i dr. Ona se razlikuju, primjerice temperaturom zraka i količini svjetlosti, i ako se životinja ne može prilagoditi svom novom staništu, ona će uginuti. Mladunci kod životinja nastaju iz jaja ili se rađaju živi mladi. Po načinu prehrane životinje mogu biti biljojedi, svejedi i mesojedi.
Biljke i životinje, unatoč nekim razlikama, međusobno su povezane.
Nastanak životinja
U znanosti je zastupljeno mišljenje da su se prve životinje pojavile u pretkambriju, prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da se nastanak prve životinjske stanice dogodio prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike između današnjih grupa su se pojavile još u kambriju, ili u ediakariju. Tada su vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja: spužve,žarnjaci, mekušci, člankoviti crvi (anelide) i člankonošci.
| Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
Vanjske poveznice
Ostali projekti
| U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Životinje | |
| Wikivrste imaju podatke o: Životinje | |
| Potražite izraz životinja u Wječniku, slobodnom rječniku. |
Zaštićene životinjske vrste