definição e significado de Austrija | sensagent.com


   Publicitade R▼


 » 
alemão búlgaro chinês croata dinamarquês eslovaco esloveno espanhol estoniano farsi finlandês francês grego hebraico hindi holandês húngaro indonésio inglês islandês italiano japonês korean letão língua árabe lituano malgaxe norueguês polonês português romeno russo sérvio sueco tailandês tcheco turco vietnamês
alemão búlgaro chinês croata dinamarquês eslovaco esloveno espanhol estoniano farsi finlandês francês grego hebraico hindi holandês húngaro indonésio inglês islandês italiano japonês korean letão língua árabe lituano malgaxe norueguês polonês português romeno russo sérvio sueco tailandês tcheco turco vietnamês

Definição e significado de Austrija

Definição

definição - Wikipedia

   Publicidade ▼

Ver também

Austrija (n.)

austrijski

Locuções

   Publicidade ▼

Dicionario analógico

Wikipedia

Austrija

Izvor: Wikipedia

Skoči na: orijentacija, traži
"Österreich" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, vidi Österreich (razdvojba).
Republika Austrija
Republik Österreich
Republik Östareich
ZastavaGrb
Geslo
nema
Himna
Land der Berge, Land am Strome
("Zemljo brda, zemljo na rijekama")
Glavni gradBeč
Najveći gradBeč
Službeni jeziknjemački 1)
Vlada
 - PredsjednikHeinz Fischer
 - Predsjednik VladeWerner Faymann
Neovisnostdržavnim ugovorom 27. srpnja 1955.
Površina112. po veličini
 - ukupno83.872,1 km²
 - % vode1,3 %
Stanovništvo90. po veličini
 - ukupno (2006)8.280.703
 - gustoća98,7/km²
BDP (PKM)procjena 2005.
 - ukupno275.02 milijardi $ (34.)
 - po stanovniku33,615 $ (8.)
Valutaeuro 2) (100 centa)
Pozivni broj+43
Vremenska zonaUTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak.at
1) Regionalni jezici su slovenski u Koruškoj, te hrvatski i mađarski u Gradišću;
2) Do 1999. austrijski šiling

Austrija (službeni njemački naziv:Österreich, bavarski:Östareich ili Estareich, alemanski:Öschtriich, slovenski:Avstrija, mađarski:Ausztria) država je u Srednjoj Europi, a sastoji se od 9 saveznih država. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, te Njemačkom i Češkom na sjeveru.


Sadržaj

Ime Austrija

Službeni naziv Österreich potječe od stare visokonjemačke riječi Ostarrîchi (istočni reich) i kao takvo se prvi put spominje 996. godine.

Dokument iz 996.

Taj izraz se odnosio na markgrofoviju kojom je vladao grof od Babenberga Henrik I , smješten na teritoriju koji je otprilike u današnjoj pokrajini Donjoj Austriji.Ime Austrija je latinizirani oblike germanske riječi za istok , *austrō se također spominje i u imenu Austroazija, istočnom dijelu Franačke.Ime Österreich znači istočna marka tj. Istočno granično područje, budući da je to bio najistočniji dio Svetog Rimskog Carstva u to doba. [1] Ujedno je to bilo i najistočnije njemačko govorno područje.


Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Austrije

Nakon što su je osvajali Rimljani, Huni, Lombardi, Ostrogoti, Bavarci i Franci, Austrija je bila pod vlašću Babenberga od 10. do 13. stoljeća, kada su ih naslijedili Habsburgovci. Kuća Habsburg je potom vladala Austrijom sve do 20. stoljeća.

Nakon ukidanja Svetog rimskog carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Austro-Ugarska se raspala nakon što je izgubila Prvi svjetski rat, pa je nastala Austrija u današnjim granicama. Austriju je pripojila Njemačka 1938. godine ("Anschluss").

Saveznici su nakon Drugog svjetskog rata držali Austriju pod okupacijom do 1955. godine, kad je opet stekla potpunu nezavisnost potpisivanjem Austrijskog državnog ugovora i pod uvjetom da ostane neutralna. Ipak, nakon propasti komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. godine postala članica Europske Unije, a 2002. je uvela valutu Euro.

Politika

Detaljniji članak o ovoj temi: Politika Austrije

Šef države je predsjednik, koji se bira na općim izborima svakih 6 godina. Predsjednik bira kancelara, koji je obično vođa najjače stranke u parlamentu. Austrijski parlament ima dva doma: Bundesrat (savezno vijeće), koji ima 64 predstavnika saveznih država prema broju stanovnika, i Nationalrat (državno vijeće), koji ima 183 zastupnika koji se biraju izravno.

Nakon tri desetljeća vlasti socijaldemokrata (SPÖ), 2000. godine osnovana je desna koalicija konzervativne Narodne stranke (ÖVP) i desničarske Slobodarske stranke (FPÖ). Nakon što je unutar FPÖ zavladala gužva oko politike i vodstva stranke, savezni kancelar Wolfgang Schüssel (ÖVP) najavio je 9. rujna 2002. da će opći izbori biti održani prijevremeno, krajem studenoga. U izborima od 24. studenog 2002. stranka ÖVP premoćno je pobijedila (42.3% glasova), dok je FPÖ dobio 10.1%.

Austrijski parlament (Nationalrat, 183 zastupnika) ima sljedeći sastav:

  • 79 zastupnika iz Narodne stranke (ÖVP - Österreichische Volkspartei) (42.3% glasova)
  • 69 zastupnika iz Socijaldemokratske stranke (SPÖ - Sozialdemokratische Partei Österreichs) (36.51%)
  • 18 zastupnika iz Slobodarske stranke (FPÖ - Freiheitliche Partei Österreichs) (10.1%)
  • 17 zastupnika iz Stranke zelenih (Die Grünen) (9.47%)

Dana 28. veljače 2003. koalicija između ÖVP i FPÖ je obnovljena, a Wolfgang Schüssel (ÖVP) je opet postao savezni kancelar. Njegov zamjenik je bio Herbert Haupt (FPÖ) dok ga nije zamijenio Hubert Gorbach (FPÖ) 20. listopada 2003. Prije toga su dugo trajali "ispitivački pregovori" ("Sondierungsgespräche") između ÖVP i ostalih najvećih stranaka - FPÖ, SPÖ i Zelenih.

Savezne države

Detaljniji članak o ovoj temi: Savezne države Austrije

Karta Austrije
Savezne države Austrije

Austrija je savezna republika i dijeli se na devet saveznih država (Bundesländer).

To su:

1 - Gradišće (Burgenland)
2 - Koruška (Kärnten)
3 - Donja Austrija (Niederösterreich)
4 - Gornja Austrija (Oberösterreich)
5 - Salzburg
6 - Štajerska (Steiermark)
7 - Tirol
8 - Vorarlberg
9 - Beč (Wien)

Jezik

Službeni jezik Austrije je njemački jezik, ali u svakodnevnom životu najveći dio govori dijalektom koji pripada ili bavarsko-austrijskoj ili, u Vorarlbergu, alemanskoj grupi dijalekata. U saveznoj državi Gradišće govori se i hrvatski, mađarski i romski jezik, a u saveznoj državi Koruška slovenski jezik.

Zemljopis

Detaljniji članak o ovoj temi: Zemljopis Austrije

Austrijski zapad i jug leže u Alpama. Zbog tih planinskih područja, Austrija je glasovito turističko odredište za zimske sportove. Najviši vrh je Grossglockner (3.798 m), a nakon njega Wildspitze (3.774 m). Sjever i istok zemlje su uglavnom brežuljkasti i ravni. Najveća rijeka je Dunav. Austrija ima pet nacionalnih parkova i šezdesetak prirodnih rezervata.

U zapadnom i središnjem dijelu prevladava snježna klima s izrazitim padalinama i niskim zimskim temperaturama. Ljetne temperature su do 20 C. U dolinama su česte magle i temperaturne inverzije. Prema istoku prevladava umjereno kontinentalna klima.

Najveći gradovi su:

Promet

Značajnije riječne luke za međunarodni promet su Beč i Linz.

Gospodarstvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Gospodarstvo Austrije

Austrija ima razvijeno tržišno gospodarstvo i visok životni standard. Njeguje dobre veze s gospodarstvima Europske Unije, pogotovo s Njemačkom. Članstvo u EU privuklo je strane investitore, koje posebno privlači položaj Austrije između sadašnjih i budućih članica EU. Sporiji ekonomski rast u obližnjoj Njemačkoj i općenito u svijetu usporio je gospodarski porast na 1.2% u 2001. godini.

Obrazovanje

Detaljniji članak o ovoj temi: Obrazovanje u Austriji

Obrazovni sustav u Austriji reguliran je na saveznom nivou, tako da su sve škole širom Austrije, osim alternativnih, jednake. U nadležnosti Ministarstva obrazovanja je i obrazovanje nastavnika i održavanje škola.

Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Austrije

Službeni jezik je njemački, koji se također govori u Njemačkoj. Ipak, standardni njemački jezik u Austriji razlikuje se od varijante koja se koristi u Njemačkoj. Na primjer koristi se nekoliko slavenskih riječi (n.pr. Kukuruz, Kren, Golatsche, Sliwowitz, Powidl, Fisole).

Jedan dio državljanina Austrije pripadaju manjinama. Hrvatska manjina je najzastupljenija u Gradišću, gdje živi oko 35.000 Hrvata. U Koruškoj i Štajerskoj živi oko 50,000 Slovenaca. Austrija ima i mnogo radnika-imigranata.

Više od tri četvrtine Austrijanaca su katolici.

Ostale važne vjere su islam i protestantizam.

Etničke grupe Austrije

Detaljniji članak o ovoj temi: Etničke grupe Austrije

Na području Austrije prema UN Country Population (2007.) žive pripadnici nekih 40-tak naroda, među kojima većinu predstavljaju Austrijanci (oko 7.000.000) od ukupno 8.361.000 stanovnika.

Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura Austrije

U Austriji su rođeni mnogi slavni skladatelji, među ostalima Mozart, Schubert, Haydn, Johann Strauss otac i sin, Schönberg, Webern i Berg, Bruckner.

Treba spomenuti i slavne fizičare Boltzmanna i Schrödingera, filozofe Wittgensteina i Gödela, psihoanalitičara Freuda, pisca Brucknera i Musila i slikara Klimta.

Kuhinja

Detaljniji članak o ovoj temi: Austrijska kuhinja

Austrija je poznata i po svojoj kuhinji, a neki od specijaliteta su: Tirolske okruglice od slanine (Tiroler Speckknödel), Bečka salonska plućica (Wiener Salonbeuschel), Pržolica s lukom (Zwiebelrostbraten), Bečka kuhana govedina (Wiener Tafelspitz), Saće (Buhteln), Savijača od jabuka (Apfelstrudel), carski drobljenac (Kaiserschmarrn), Salzburški žličnjaci (Salzburger Nockerln), Germknedle (Germknödel)

Državni blagdani (neradni dani)

datumhrvatski nazivlokalni nazivnapomene
1. siječnjaNova godinaNeujahr 
6. siječnjaSveta tri kraljaHeilge Drei Königezove se i Epiphanie
klizni datumUskrsni ponedjeljakOstermontagdan nakon Uskrsa
1. svibnja Staatsfeiertagzove se i Praznik rada
klizni datumUznesenje KristovoChristi Himmelfahrtčetvrtak, 40 dana nakon Uskrsa
klizni datumDuhoviPfingstmontag 
klizni datumTijelovoFronleichnamčetvrtak, 11 dana nakon Duhova
15. kolovozaVelika GospaMariä Himmelfahrt 
26. listopadaDan državeNationalfeiertagdonesen Zakon o neutralnosti 1955.
1. studenogSvi svetiAllerheiligen 
8. prosincaBezgrešno začećeMariä Empfängnis 
25. prosincaBožićChristtag, Weihnachten 
26. prosincaSveti StjepanStephanitag 

Vanjske poveznice

   
Portal:Europa

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Austrija
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: Austrija
U Wikimedijinu spremniku nalazi se atlas Austrije


ace:Austriaaf:Oostenrykals:Österreicham:ኦስትሪያan:Austriaang:Ēastrīcear:النمساarc:ܢܡܣܐarz:النمساast:Austriaaz:Avstriyabar:Esterraichbat-smg:Austrėjėbcl:Austriyabe:Аўстрыяbe-x-old:Аўстрыяbg:Австрияbn:অস্ট্রিয়াbo:ཨ་སུ་ཊ་རི་ཡ།bpy:অস্ট্রিয়াbr:Aostriabs:Austrijaca:Àustriace:Австриceb:Awstriyaco:Austriacrh:Avstriyacs:Rakouskocsb:Aùstrëjackôcu:Аѵстрі́ꙗcv:Австриcy:Awstriada:Østrigde:Österreichdiq:Awıstıryadsb:Awstriskadv:އޮސްޓްރިއާdz:ཨས་ཊི་ཡee:Austriael:Αυστρίαen:Austriaeo:Aŭstrioes:Austriaet:Austriaeu:Austriaext:Áustriafa:اتریشfi:Itävaltafiu-vro:Austriafo:Eysturríkifr:Autrichefrp:Ôtrich·efur:Austriefy:Eastenrykga:An Ostairgd:An Ostairgl:Austria - Österreichgu:ઑસ્ટ્રિયાgv:Yn Austeyrhak:O-thi-lihaw:‘Aukekuliahe:אוסטריהhi:ऑस्ट्रियाhif:Austriahsb:Awstriskaht:Otrichhu:Ausztriahy:Ավստրիաia:Austriaid:Austriaie:Austriailo:Austriaio:Austriais:Austurríkiit:Austriaja:オーストリアjbo:osteraixjv:Austriaka:ავსტრიაkaa:Avstriyakg:Autrichekk:Австрия Республикасыkl:Østrigikn:ಆಸ್ಟ್ರಿಯko:오스트리아ksh:Ößtrishku:Awistriyakv:Австрияkw:Estrychky:Австрияla:Austrialad:אאוסטריהlb:Éisträichli:Oosterieklij:Austrialmo:Austrialn:Otrishlt:Austrijalv:Austrijamdf:Австрияmg:Aotrisymhr:Авыстриmk:Австријаml:ഓസ്ട്രിയmn:Австриmr:ऑस्ट्रियाms:Austriamt:Awstrijana:Austrianah:Austriands:Öösterrieknds-nl:Oostnriekne:अष्ट्रीयाnl:Oostenrijknn:Austerrikeno:Østerrikenov:Austrianrm:Autrichenv:Óóswiyaoc:Àustriaos:Австриpa:ਆਸਟਰੀਆpag:Austriapam:Austriapap:Austriapdc:Eestereichpih:Ostriyapl:Austriapms:Àustriapnb:آسٹریاpnt:Αυστρίαps:اطريشpt:Áustriaqu:Awstiriyarm:Austriaro:Austriaroa-rup:Austriaru:Австрияsa:आस्ट्रियाsah:Аустрияsc:Àustriascn:Austriasco:Austrickse:Nuortariikash:Austrijasimple:Austriask:Rakúskosl:Avstrijasq:Austriasr:Аустријаstq:Aastrieksv:Österrikesw:Austriaszl:Austrijota:ஆஸ்திரியாte:ఆస్ట్రియాtet:Áustriatg:Австрияth:ประเทศออสเตรียtk:Awstriýatl:Awstriyatpi:Ostriatr:Avusturyatt:Австрияudm:Австрияug:ئاۋستىرىيەuk:Австріяur:آسٹریاuz:Avstriavec:Austriavi:Áovls:Ôostnrykvo:Lösteränwar:Austryawo:Otriswuu:奥地利xal:Өөстрмудн Орн Нутгyi:עסטרייךyo:Ọ́stríàzh:奥地利zh-classical:奧地利zh-min-nan:Tang-kokzh-yue:奧地利zu:IAustriyiya


Greška u citiranju: oznake <ref> postoje, ali oznaka <references/> nije pronađena

 

todas as traduções do Austrija


Conteùdo de sensagent

  • definição
  • sinónimos
  • antónimos
  • enciclopédia

 

3825 visitantes em linha

calculado em 0,031s