Demencija
Izvor: Wikipedia
Demeciju ljudi obično zovu senilnost; to je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do oštećenja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptom su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja. Drugi simptomi su loša prosudba – osoba ima teškoća u razumijevanju osobnih situacija, planiranju ili odlučivanju, osobe gube vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje, uključujući i preslabi afekt i povremene emocionalne ispade.
Tijek demencije može biti progresivan, statičan ili se može povremeno povući, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u terminalnoj fazi osoba gubi integritet i živost ličnosti, te ne primjećuje okolinu.Najčešći uzrok demencije su cerebrovaskularne bolesti koje ometaju dotok krvi u mozak.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 80.000 oboljelih od demencije, a temelji se na izračunu da demencija zahvaća 10% osoba starijih od 65 godina, a prema podatcima od 4. prosinca 2006. kada je u Hrvatskoj sa zdravstvenom zaštitom bilo 806.070 osoba starijih od 65 godina.[1]
Uzroci demencije
Demencije se obično dijele u dvije kategorije:
- Primarna demencija je direktno izazvana oštećenjem mozga
- Sekundarna demencija je uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak direktno.
Primarna demencija – Alzheimerova bolest čini 50% demencija među starijima. U slučaju Alzheimera moždano tkivo nepovratno propada, a smrt nastupa 10-12 godina nakon pojave simptoma bolesti. Bolest je češća među ženama nego muškarcima.
Bolest započinje teškoćama u koncentraciji i pamćenju novonaučenog materijala; osoba djeluje rastreseno i razdražljivo, što uskoro počinje ometati svakodnevni život. Osoba okrivljava druge zbog vlastitih neuspjeha i umišlja da je netko proganja. Pamćenje i dalje slabi, a osoba postaje sve više dezorijentirana i uzrujana.
Primarna fiziološka promjena u mozgu, očigledna pri autopsiji, je opća atrofija cerebralnog korteksa zbog gubitka živčanih stanica, a naročito živčanih vlakana i dendrita.Kao uzroci takvih promjena spominju se promjene broja acetilkolinskih neurona, geni, aluminij, zarazne bolesti kao encefalitis i mengitis, neurološke bolesti kao Huntingtonova bolest, Parkinsonova bolest, te hidrocefalus s normalnim pritiskom.
Sekundarne demencije mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja. Značajan uzrok je depresija i to naročito ona koja uključuje psihomotoričko usporavanje. Kada se povuče depresija, povuče se i demencija. Ostali uzroci uključuju hormonalnu neravnotežu, lijekove i arterosklerozu, moždane udare, različite infekcije (AIDS, upala pluća) i slično.
Liječenje demencije
Ako je uzrok demencije moguće vratiti u početno stanje, trebalo bi odmah započeti s odgovarajućim liječenjem, npr. ispravljanje hormonale neravnoteže. Alzheimerova bolest do sada nema lijeka. Potrebne su i psihosocijalne intervencije jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima obično pada na njihove obitelji, koje i same trebaju podršku i informacije o suočavanju s tim zadatkom.
Izvori